fbpx
Menu Close
18. October 2021. INTERAKTIVNO

MULTIMEDIJA I DIGITALNA INTERAKTIVNOST U PREZENTACIJI MUZEJSKE GRAĐE

Iako zvuči recentno i moderno, multimedijski sustavi zapravo su dio duge tradicije interpretacijskih tehnika kojima se građa nekog muzeja, galerije ili visitor centra približava krajnjim korisnicima. Kao što i sama riječ kaže – multimedija je kombinacija više medija. U analognom slučaju to može biti obična slika i tekst, sjetite se, primjerice, informacijskog panoa. Dakle, čim su zajedno postavljeni slika i popratni tekst sa objašnjenjima, već se moglo pričati o multimediji.

BROJKA KOTISINA DUH 00630

S vremenom se polje multimedije u kontekstu muzeja uvelike proširilo. Već potkraj prošlog stoljeća mnogi su poznati muzeji u svojim suvenirnicama prodavali digitalne zapise svojih izložaka, slikom, tekstom, tonom, a ponekad i edukativnim filmovima na CD-ROM formatu; D’Orsay, Louvre, Metropolitan Museum of Art

Ono što je nekada bilo rezervirano za razvikane i financijski moćne muzeje i kulturne institucije polako se širilo, postajalo sve jeftinije i dostupnije. I ne samo to, mogućnosti koje nude recentne tehnološke inovacije sve su veće.

Tehnološki noviteti kao što su AR (proširena stvarnost) i VR (virtualna stvarnost), te edukativne video-igre pružaju i nešto više – konstrukciju emotivnih iskustava. Osim vizualno atraktivnih novotarija, ključna odrednica novih mogućnosti jest interaktivnost. Visok stupanj interakcije “uvlači” korisnike u svoj sadržaj, pokreće veći interes i navodi ih na sudjelovanju u poruci izložbe.

HERO 2d animacija 00000

Za razliku od primjerice edukativnog filma koji je linearan i podrazumijeva da ga posjetitelji pasivno gledaju od početka do kraja, interaktivnost omogućava nadzor nad kontrolom redoslijeda i prikazivanja. Time se ostvaruje direktna komunikacija između prezentirane građe i korisnika.

Uspjeh multimedijskog sustava ovisi o privlačnosti sadržaja za njegova korisnika kao i o korisničkom sučelju.

Korisničko Iskustvo ( User Experience, UX )

No, interaktivnost sama po sebi malo znači ako ne zaokupi pažnju. U tom smislu potrebno je obratiti pozornost na više faktora, počevši od dizajna, korisničkog sučelja, mehanike upravljanja i mnogi drugih stvari koje u branši opisujemo jednom čarobnom kraticom – UX.

ptice 1

UX je zvučni naziv za User eXperience, po domaći korisničko iskustvo. Današnji UX stručnjaci vole isticati kako korijeni promišljanja o korisničkom iskustvu sežu u davnu antiku. Još je Vitruvije, rimski arhitekt iz I.st pne, isticao nekoliko čimbenika dobrog dizajna – izdržljivost, korisnost i estetika. Ovi su principi jednako važnu ulogu imali prilikom gradnje amfiteatra kao i danas prilikom osmišljavanja novih gadgeta, video-igara ili pak multimedijskih sustava za potrebe muzeja. Jedina je razlika što danas, prilikom izrade neke usluge ili proizvoda, obraćamo pažnju i na slijedeće pitanje – kako da iskustvo interakcije sa prezentiranim sadržajem bude intuitivno i ugodno za krajnje korisnike?

ptice 2

Gamefikacija sadržaja

Gamifikacija je još jedan pojam s kojim se sve češće danas susrećemo, a odnosi se na pristup kojim iskustvo interakcije s nekim digitalnim sadržajem nastojimo oblikovati kao video igru.

Ono što je nekada bilo ekskluzivno područje mlađe muške populacije postalo je svakodnevnica velikog broja ljudi svih dobnih skupina. Na neki način svi smo postali gameri bilo da smo svjesni toga ili ne. Aplikacije na našim pametnim telefonima svoj su dizajn, sučelje i mehaniku funkcioniranja preuzele iz svijeta video igara. Posve očekivano ovaj proces uzima sve većeg maha i na području edukacije, tj prenošenju informacija, znanja i iskustva.

Jedno od osnovnih načela didaktike jest da se program prilagodi ritmu učenja korisnika. Implementacija interaktivnosti omogućava korisnicima da, na intuitivan i zabavan način, ritam učenja prilagode sebi.

Koristeći pritom više kanala senzorne informacije usvajaju i do tri puta više informacija nego unosom samo jednim kanalom. „Smatra se da je postotak usvajanja nakon slušanja prosječno oko 20%, nakon promatranja oko 30%, nakon istodobnog promatranja i slušanja 50%, a nakon slušanja, promatranja i dodirivanja oko 70%. Postotak usvajanja, naravno ovisi i o činiteljima poput motivacije, osjetljivosti i prezentacije.“

Kako multimedijsko iskustvo pretvoriti u luna-park za radoznale?

stocarstvo

Svatko tko je posjetio neki cool muzej, poput londonskog Tate Moderna, zna da je riječ o pravom multimedijskom iskustvu i da se u muzeju s dovoljno zanimljivog sadržaja može provesti kvalitetno vrijeme. Kao, recimo, neki luna-park za odrasle (i djecu) u kojem želite isprobati sve jer tko zna što nosi ona sljedeća “soba”. Otkada je, naime, prva legenda s pisanim objašnjenjem postavljena u nekom izložbenom prostoru, posjetitelji dobivaju informaciju ne samo gledajući umjetnička djela, nego i čitajući o njima. A ljudi vole znati više, onu pozadinu priče, to im je nekako u prirodi.  Ovo je tek djelić multimedije, a prožimanje njezinih različitih elemenata otvara muzejima nebrojene mogućnosti u prenošenju znanja, poboljšanju iskustva i privlačenju novih posjetitelja. S obzirom da je multimedija zapravo kombinacija više različitih medija, kompjutorizirani multimedijski sustavi nastavak su duge tradicije tehnologija interpretacije i tehnika tumačenja poput dijaprojekcija, panoa s tekstovima i diorama.

Kultura non-stop! 

tkalacki

Multimedijska baza podataka s tekstom, slikama i zvukom može se brzo pretraživati, a rezultati pretraživanja mogu se pak pogledati lokalno ili dati na uvid preko neke mreže korisniku na udaljenoj lokaciji. To otvara mnoštvo mogućnosti na svim područjima muzejskog djelovanja, uključujući pedagoške aktivnosti, vodstva, istraživanja i rad kustosa… Ono što je nekada bilo nezamislivo, danas je potpuno normalno – iz udobnosti svog dnevnog boravka moguće je uživati u virtualnom obilasku Louvrea ili jednako fascinantnog Ermitaža. Uz čašu vina. Hej, Joie de vivre! 

Interaktivna multimedija: unesi, odaberi, postavi pitanje, odredi kriterije,…  

bregunice

Interaktivna multimedija omogućuje komunikaciju  između multimedijskog sustava i njegova korisnika, on je taj koji odlučuje što će i kada vidjeti. To je suprotno, primjerice, filmu, koji je linearan i nekako podrazumijeva da ga gledatelj od početka do odjavne špice pasivno gleda. Interaktivni medij od publike zahtijeva unos, korisnik odabire, postavlja pitanja ili određuje kriterije pretraživanja da bi aktivirao sustav i od njega dobio feedback. I neke nove knjige izrađene su kao multimedija, a prikazane informacije ovise o izboru čitatelja. Interaktivna multimedija uvelike mijenja način na koji dolazimo do informacija i definitivno od nas zahtijeva aktivnost. 

Kako navigirati multimedijskim menijem 

Neki su sustavi konstruirani prema hijerarhiji tako da se odabire s “menija” dok se ne dosegne sam kraj sustava, odnosno informacija koje sustav može ponuditi. Drugi koriste načela hiperteksta, podaci su međusobno povezani u mrežu, a korisnici ih mogu pretraživati u sustavu aktivirajući veze koje se onda prepoznaju na različite načine. Ne tako davno jedini široko dostupni elektronički mediji za pohranu slika i filma bili su analogni videodiskovi. Pojavom digitalnih video kompresivnih tehnika danas je moguće integrirati video, grafiku, zvuk, baze podataka i programe u potpuno digitaliziranom obliku. Živimo zapravo u dosta zanimljivo vrijeme. 

Još nekoliko razloga u korist privlačnosti multimedije 

Multimedijske instalacije u muzejskim prostorima mogu biti u rasponu od samo jednoga interaktivnog videokioska do potpuno integrirane izložbe i tehnološki osmišljenog prostora. Kad se razmišlja o multimediji prilikom oblikovanja izložbe, neminovno treba imati u vidu posjetitelje izložbe. Krajnji cilj muzeja je zadržati posjetitelje zainteresiranima i angažiranima, a ujedno i privući mlađu publiku koja je već od najranije dobi naviknuta na touchscreen iskustvo pa će ih običan pano s tekstom teško zadovoljiti. Interaktivni kiosci vode vas primjerice na “putovanje” na temelju vaših preferencija. Unesete li ime osobe-umjetnika ili izložbe o kojoj želite znati više, dobivate pristup dodatnim informacijama, kao i o sobi u kojima su prikazana relevantna umjetnička djela i nastavljate svoj obilazak vođeni daljnjom znatiželjom.

Umjesto već spomenutih statičnih panoa, sadržaj je moguće obogatiti interaktivnim video zapisima koji će posjetiteljima dati dublji uvid u sadržaj izložbe, a za privlačnost ovakvog sadržaja bitno je naravno i umijeće storytellinga. Malim galerijama interaktivna multimedija otvara mogućnost da posjetiteljima ponude dodatno iskustvo i time kompenziraju manjak prostora. Interaktivna multimedija sjajna je kao svojevrsni prošireni katalog izložbe. Još 90-ih godina prošlog stoljeća za Nacionalnu galeriju u Londonu razvijen je računalni vodič, tzv. mikro galerija koja je omogućila posjetitelju da pregleda ono što ga zanima, kao personalizirani obilazak muzeja. Nađete li se u ogromnom muzeju, a nemate baš previše vremena na raspolaganju ovo zvuči kao super opcija. 

Bit će toga sve više, multimedijski smo sve pismeniji

Multimedija je pojava s mnogo lica, no uspjeh multimedijskog sustava ovisi o privlačnosti sadržaja za njegove korisnike. Sadržaj je, čini se, sve. Odrasli, a pogotovo mlađe generacije multimedijski su sve pismeniji i ta će se pismenost samo povećavati. Najobičniji odlazak u lanac brze prehrane pretvorio se u interaktivno multimedijsko iskustvo. Uzmemo li u obzir brzinu tehničkog razvoja kojemu smo svakodnevni svjedoci i sudionici, možemo zaključiti da smo od multimedije vidjeli tek obrise i da je ona itekako primjenjiva i sve više neophodna sastavnica muzeja koji se želi (po)hvaliti brojem posjetitelja. Granice multimedije su tamo negdje gdje i granice mašte i kreativnosti.

Za kraj, treba imati na umu kako se digitalna interaktivnost ne smije upotrijebiti samo zato što je moderna ili cjenovno dostupna, ona mora odgovarati specifičnom obrazovnom cilju. To podrazumijeva suradnju muzejskih i multimedijskih stručnjaka od samoga početka, dakle već u izradi koncepta izložbe. Potrebno je promisliti o načinima na koji bi interaktivnost bila uklopljena u izložbenu građu, koje informacije treba prenijeti korisnicima, te koji se rezultati mogu očekivati. Pri tom treba imati na umu predznanje koje se može očekivati od posjetitelja, paziti na preopterećenje podacima koje stvaraju zamor, vizualnu monotoniju i slično.

p.s. pogledaj naše usluge Interaktivni Sadržaji, Multimedijska Instalacija, Virtualna i Proširena Stvarnost, Razvoj Aplikacija i Igara

Izvor: APA 6th Edition (2004). Primjena multimedije u muzejima. Informatica museologica, 35 (1-2), 32-41. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/140350

Javite nam se i saznajte što možemo učiniti za vas!